beats by dre cheap

Stevo Pašalić: Ukoliko ne bude zakona o popisu, slijede posljedice

Datum: 06.03.2010 18:37
Autor: Tanja Šikanjić

Ukoliko bi se desilo da ne dođe do usvajanja zakona o popisu stanovništva u BiH u naredna dva mjeseca, popisa stanovništva naredne godine sigurno neće biti, što bi imalo određene posljedice po BiH kao što su neuvrštavanje u svjetsku statističku evidenciju, nemogućnost BiH da se uključi u određene međunarodne razvojne projekte, ali i posljedice koje bi unutar BiH onemogućile naučna istraživanja koja se zasnivaju na relevantnim i validnim podacima, ističe Stevo Pašalić, predsjednik Centra za populaciona i društvena istraživanja RS.

Stevo Pašalić: Ukoliko ne bude zakona o popisu, slijede
posljedice

Govoreći o izjašnjavanju stanovništva o nacionalnoj pripadnosti, maternjem jeziku koji koriste i o vjerskoj pripadnosti prilikom popisa stanovništva, Pašalić ističe da je to jedno od ključnih pitanja u popisnici.

"Svi koji nastoje da se ove odrednice izostave iz popisnice u stvari osporavaju multinacionalnost ove zemlje, čije atribute su baš oni najviše isticali u određenim političkim istupanjima. Konačno, izjašnjavanjem stanovništva BiH o navedenim etnokulturološkim odrednicama niko u BiH neće ničim biti oštećen, niti ugrožen", navodi Pašalić.

NN: Predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Mevlut Čavušoglu pozvao je poslanike i delegate u parlamentu BiH da hitno usvoje zakon o popisu stanovništva. Kada očekujete da će zakon biti usvojen, te sproveden popis stanovništva i kakve bi posljedice u slučaju neusvajanja zakona snosila BiH?

PAŠALIĆ: Pitanje usvajanja zakona o popisu stanovništva u BiH je sada, a i do sada, bilo u rukama političkih stranaka, odnosno poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH. Takođe, više puta sam isticao da će do političkog dogovora o sprovođenju popisa stanovništva doći onda kada uslijedi pritisak sa strane, odnosno kao što je to u ovom slučaju Savjeta Evrope. I to se sada pokazuje tačnim. U prilog tome ide i to da je već formirana Komisija koju čine poslanici Predstavničkog doma BiH, sa zadatkom da u naredne tri sedmice usaglasi zahtjeve pojedinih poslaničkih klubova, političkih stranaka i predloži usaglašenu verziju zakona o popisu stanovništva u BiH. Ako se sve to bude odvijalo bez određenih prepreka, zakon bi mogao biti usvojen u naredna dva mjeseca, što bi otvorilo mogućnosti da se popis stanovništva sprovede u 2011. godini. Ukoliko bi se, pak, desilo da ne dođe do usvajanja pomenutog zakona, popisa stanovništva naredne godine sigurno neće biti. To bi svakako imalo i određene posljedice po BiH, kao što su neuvrštavanje u svjetsku statističku evidenciju, nemogućnost BiH da se uključi u određene međunarodne razvojne projekte, ali i posljedice koje bi unutar BiH onemogućile naučna istraživanja koja se zasnivaju na relevantnim i validnim podacima, brojnim praktičnim rješenjima koja se temelje na podacima dobijenim putem popisa stanovništva i niz drugih rješenja koja se baziraju na podacima prikupljenim putem najobuhvatnijeg istraživanja u prostoru - popisa stanovništva.

NN: Koliko je vremena potrebno da se obave sve pripreme za provođenje popisa stanovništva u BiH?

PAŠALIĆ: Kada je riječ o potrebnom vremenu za obavljanje priprema za sprovođenje popisa stanovništva u BiH, možemo govoriti o dosta rastezljivom podatku. Naime, sve to zavisi od sadržaja popisa, odnosno od njegove sveobuhvatnosti. Podsjećam da je Austrougarska za popis u BiH, sproveden 1910. godine, vršila pripreme dvije godine. U današnje vrijeme kada je tehnika, tehnologija i metodologija sprovođenja popisa znatno unaprijeđena, sve to moglo bi se obaviti u periodu od dvije godine, a u hitnijim slučajevima, kakav je sada, i godina dana može biti dovoljna da se izvrše određene pripreme. Podsjećam da je Hrvatska donijela Zakon o popisu stanovništva marta 2000. godine, a isti sprovela godinu dana kasnije.

NN: S obzirom na to, kada je zadnji rok da se donese Zakon o popisu stanovništva, da bi se popis mogao sprovesti u narednoj godini?

PAŠALIĆ: Dakle, na osnovu odgovora na prva dva pitanja jasno je da je zadnji rok za donošenje zakona o popisu stanovništva bio juče, ali da u posebnim prilikama nije kasno da se to desi i danas, a to praktično znači da se sva procedura u Predstavničkom domu BiH mora odvijati po hitnom postupku. A to opet govori da je popis u ovom trenutku postao veliki politički izazov.

NN: Da li bi se ove godine mogao obaviti pilot popis i šta on podrazumijeva?

PAŠALIĆ: Pilot popis ili probni popis stanovništva ima za cilj ocjenu stepena pouzdanosti rezultata popisa, te ocjenu o dosljednoj primjeni metodologije predviđene za popis. Probni popis na osnovu uzorka smanjuje troškove i daje rezultate skoro iste pouzdanosti kao i potpuni popis. Takođe, probni popis omogućava blagovremeno otkrivanje grešaka, preduzimanje koraka i njihovu eliminaciju ili smanjivanje. Bez provođenja pilot ili probnog popisa konačni rezultati mogu biti slabijeg kvaliteta, a odlučivanje na osnovu takvih podataka dovesti do krupnih grešaka.

NN: Po kojoj metodologiji bi se trebao provesti popis stanovništva u BiH?

PAŠALIĆ: Novousvojene međunarodne preporuke uvele su izvjesne metodološke promjene, kao i novouvedene karakteristike pojedinaca (fertilitet, mortalitet, invaliditet), koje treba prikupiti. Osnovni ciljevi Preporuka za popis stanovništva su da se obezbijedi metodološko uputstvo i podrška državama u planiranju i sprovođenju popisa, da se olakša i unaprijedi uporedivost podataka na regionalnom i međunarodnom nivou kroz selekciju osnovnih obilježja i harmonizaciju definicija i klasifikacija. A kada je riječ o metodama prikupljanja podataka u BiH će se i dalje primjenjivati tradicionalni način prikupljanja podataka, kao i u još 53 odsto zemalja Evrope.

NN: Koja su to, prema Vašem mišljenju, obavezna, a koja dodatna obilježja koja bi trebalo da budu prikupljena popisom?

PAŠALIĆ: Obavezna i dopunska obilježja definisana su međunarodnim preporukama. Na listi obaveznih preporuka je 38 odrednica, od kojih svaka država uzima ona za koja smatra da su najbitnija, dok dopunskih obilježja ima ukupno 71 na listi preporuka. To jasno govori da se u ovoj popisnoj dekadi veći značaj daje dopunskim obilježjima u odnosu na ranije popisne dekade iz razloga što su sve specifičnije prilike u mnogim zemljama svijeta, čime im se daje mogućnost da kreiraju odrednice u skladu sa svojim potrebama. U osnovna i dopunska obilježja spadaju geografske karakteristike, na primjer naselje popisa kao obavezno pitanje i na primjer način prevoza do posla kao dopunsko obilježje; demografske karakteristike, pol, starost, bračno stanje, kao na primjer obavezna obilježja, te ukupan broj živorođene djece kao na primjer, dopunsko obilježje; ekonomske karakteristike, zanimanje, kao obavezno obilježje i trajanje nezaposlenosti, kao, na primjer, dopunsko obilježje; osnovne karakteristike kao što su školska sprema, pismenost; međunarodne i unutrašnje migracije, kao osnovno obilježje je mjesto stanovanja majke kada je lice rođeno, ili dolazak u sadašnje mjesto prebivališta; etnokulturološka obilježja kao što je izjašnjavanje o etničkoj (nacionalnoj) pripadnosti, maternji jezik, vjeroispovijest. Ova pitanja svrstavaju se u dopunska obilježja, ali su apsolutno primjenjiva u višenacionalnim, multijezičkim i multireligijskim zajednicama, a takva je i BiH. Ovo pitanje je u proteklom popisu koristilo u prosjeku oko 70 odsto zemalja Evrope. I konačno, jedna od obaveznih odrednica su i karakteristike domaćinstava i porodice sa nizom pitanja obaveznog ili dopunskog karaktera. Podsjećam da, na primjer, SAD koriste samo pet obaveznih odrednica u popisu, a onda svake godine putem anketa prikupljaju podatke o svim ostalim pitanjima u vezi s popisom stanovništva.

NN: Smatrate li da bi insistiranje pojedinih zvaničnika da se popis stanovništva provede bez nacionalnog i vjerskog izjašnjavanja, moglo da uspori donošenje zakona o popisu stanovništva?

PAŠALIĆ: Naravno. Osporavanje izjašnjavanja stanovništva o nacionalnoj pripadnosti, maternjem jeziku koji koriste i o vjerskoj pripadnosti je jedno od ključnih pitanja u popisnici iz mnogo razloga. Pođimo od ustavne kategorije konstitutivnih naroda u BiH, od toga da su narodi BiH njeno istorijsko određenje, do toga da je individualno pravo stvar svakog pojedinca kako će se izjasniti po tim pitanjima. Svi koji nastoje da se ove odrednice izostave iz popisnice, u stvari, osporavaju multinacionalnost ove zemlje, čije atribute su baš oni najviše isticali u određenim političkim istupanjima. Konačno, izjašnjavanjem stanovništva BiH o navedenim etnokulturološkim odrednicama niko u BiH neće ničim biti oštećen, niti ugrožen.

NN: Koja bi to rješenja mogla zadovoljiti zahtjeve svih stranaka kada je u pitanju popis stanovništva?

PAŠALIĆ: Ja se nadam da će formirana komisija pri Predstavničkom domu BiH prepoznati ta rješenja i zahtjeve političkih stranaka, te rukovodeći se prije svega međunarodnim preporukama i principima usaglasiti ta rješenja. Mislim da će se tu tražiti prihvatljiva rješenja u okviru najosjetljivijih pitanja kao što su nacionalna i vjerska pripadnost, maternji jezik, te novootvoreno pitanje popisa dijaspore, odnosno definisanje ukupnog stanovništva BiH, koncept stalnog stanovništva BiH i slično. Ukoliko bude političke volje i iskrene namjere svih da dođemo do popisa stanovništva, navedena pitanja su rješiva.

NN: Više puta je ukazivano na to da Evropska unija očekuje da prilikom popisa stanovništva u BiH anketni listić sadrži obavezujuće stavke iz evropskih direktiva. Koje su to stavke i da li one podrazumijevaju nacionalno i vjersko izjašnjavanje građana?

PAŠALIĆ: Evropska unija, odnosno EUROSTAT, takođe definišu obavezna pitanja koja proizilaze iz međunarodnih preporuka i principa. Treba naglasiti da se tu traži takozvani najmanji zajednički imenilac, a to su pitanja uglavnom iz kategorije ekonomskih karakteristika, dok se ostala pitanja definišu iz grupe pitanja takozvanih dopunskih obilježja u skladu sa specifičnostima i potrebama pojedinih zemalja. To će biti sasvim dovoljno da se popisom stanovništva postigne uporedivost tih podataka na međunarodnom nivou, kao i njihova primjena u međunarodnim razvojnim i drugim planovima. Da budem konkretan, EU ne predviđa pitanja o nacionalnom i vjerskom izjašnjavanju kao obavezna pitanja, ali se istovremeno ona potenciraju kod svih višenacionalnih i multireligijskih država, što potvrđuju i popisi stanovništva u protekloj dekadi. Stavljajući BiH u taj kontekst još jednom ističem da su navedena pitanja u popisnim odrednicama apsolutno neizostavna.

NN: Pored toga što će popis stanovništva obezbijediti podatke o svemu što se dešavalo proteklih godina, poput prisilnih ili ekonomskih migracija, da li će se moći iskoristiti i u smislu podsticanja povratka raseljenih i izbjeglica?

PAŠALIĆ: Popis stanovništva je trenutni presjek stanja. Iz ove definicije proizilazi da popis stanovništva ničim neće zaustavljati procese povratka raseljenih i izbjeglih lica. Ništa se neće promijeniti sutradan nakon prikupljenih podataka o popisu. Stanovništvo je dinamička kategorija i procesi u demografskim obilježjima populacije će se normalno odvijati i poslije izvršenog popisa. E sada, drugo je pitanje kada se obrade i publikuju rezultati popisa kako će se to odraziti na svakog pojedinca i da li će to u daljim procesima imati podsticajno ili neko drugo dejstvo u pogledu povratka ili promjene mjesta prebivališta. Uostalom, to su obilježja koja su pratila sve ranije popise stanovništva na ovim prostorima.

NN: Popis stanovništva iz 1991. godine ni u kom slučaju nije primjenjiv kada su u pitanju opštine osnovane u BiH nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Da li to znači da te novonastale opštine zapravo ne posjeduju nikakve podatke o broju stanovnika? Koliki je to problem?

PAŠALIĆ: Naravno i da je jedno od gorućih pitanja i teritorijalno-administrativna prekompozicija BiH nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. BiH je 1991. godine imala 109 opština, a sada je to u okviru oba njena entiteta daleko više, preko 140. To dalje znači da nemamo podatke za brojne opštinske teritorije jer nisu bile obuhvaćene popisom 1991. godine u sadašnjim administrativnim granicama. Posljedica toga je da danas imamo vrlo rastezljive podatke o procjenama broja stanovnika svih opština, a novonastalih posebno. Još veći problem je što nemamo validne podatke o naseljima u okviru opština, a što je izuzetno značajno za naučna istraživanja i praktična rješenja. Dakle, radi se o vrlo velikom problemu koji se može razriješiti vrlo efikasno samo popisom stanovništva.

KOLIKO NAS IMA ?
http://popis.blogger.ba
07/03/2010 12:28