beats by dre cheap

Predstavljena knjiga o procjenama ratnih demografskih gubitaka na tlu bivše Jugoslavije

17.10.2009. 18:38

Image
Broj žrtava u ratovima na tlu bivše Jugoslavije od 1991. do 1999. godine nije moguće tačno utvrditi, niti će to vjerovatno ikada moći biti precizirano, ali naučni pristup tom problemu, istina o onome što se dešavalo i egzaktni podaci mogu trasirati bolje buduće odnose na ovom tlu. To je rečeno na današnjem skupu u Sarajevu povodom promocije knjige "Rat u brojkama: demografski gubici u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije 1991-1999" koju je uredila i pripremila Ewa Tabeau, a izdao Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.
 

Sonja Biserko, predsjednica srbijanskog Helsinškog odbora, rekla je da to izdanje koje se najviše bavi ratnim zbivanjima iz devedesetih godina prošlog vijeka na tlu Bosne i Hercegovine, kao i na Kosovu, ne precizira broj žrtava jer kompletna statistika te vrste vjerovatno nikada neće moći biti utvrđena, ali je knjiga važna kao korak u proučavanju demografskih posljedica ratnih dejstava.

Baveći se određenim područjima - Srebrenicom, Sarajevom, Bosanskom krajinom, Višegradom, istočnom Bosnom, nekadašnjom Herceg-Bosnom i Kosovom, značaj knjige je i u tome što baca baca svjetlo na karakter i političku pozadinu sukoba, dodala je Biserko.

 

Geoffrey Nice, bivši tužilac u procesu prvooptuženiku za zločine na području bivše Jugoslavije Slobodanu Miloševiću, na današnjem je skupu naglasio upravo značaj demografskih pokazatelja za dokazivanje o protjerivanju stanovništva s određenih teritorija. Ta istraživanja, koja govore da su najveći stradalnici u tom smislu bili bosanski muslimani, Haški tribunal je pribavio angažirajući eksperte demografe.

Upoređujući mape koje je Nice pokazao učesnicima današnjeg skupa, jasno se vidi bitno različita demogarafska struktura prema popisu iz 1991. godine i nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Mada Nice ne želi ulaziti u pitanje kakvu bi odluku sudije Haškog tribulnala donijele u slučaju da je Milošević poživio do kraja suđenja, njegovo je mišljenje da su pokazatelji o promjeni demografske slike nedvosmisleni dokazi da je to urađeno silom i zločinom.

 

Demografi i statističari mogu dati značajan doprinos u suđenjima za ratne zločine, mišljenje je i Helgea Brunborga, demografskog eksperta Haškog tribunala i višeg istraživača u Statističkom zavodu Norveške.

Tema njegovog izlaganja na današnjem skupu i ujedno udjela u sadržaju promovirane knjige je "Izazovi u pristupu Haškog tribunala prema procjenama srebreničkih žrtava".

Brunborg je rekao da su podaci o broju žrtava srebreničkog genocida varirali iz godine u godinu, od podatka iz 2000. godine da je ubijeno 7.427 muškaraca, a među njima najviše onih starosne dobi između 20 i 24 godine, te 48 žena, do 8.087 ubijenih i 52,7 posto idetificiranih, do koje su istraživači došli 2007. godine.

Nakon uvođenja DNK metode 2005. godine znatno je unaprijeđen proces identifikacije Srebreničana pa se Brunborg nada da će bar 60 posto do 70 posto žrtava biti identificirano u narednom periodu.

Prilog koji je promoviranoj knjizi dao Jakub Bijak, predavač na Školi društvenih nauka na britanskom Southampton univerzitetu, sastoji se od poglavlja o procjeni žrtava tokom opsade Sarajeva.

 

Podaci koje je iznio korišteni su u Haškom tribunalu u procesu protiv bivšeg visokog zapovjednika srpske vojske Stanislava Galića, optuženog za granatiranje Sarajeva.

Uz Bijakovu ogradu da je riječ o podacima u kojima je greška moguća u nekoliko stotina, ti pokazatelji govore da je tokom opsade Sarajeva ubijeno oko 6.000 ljudi od septembra 1992. do augusta 1995. godine, a ranjeno oko 13.000.

Izvor ovih podataka je među ostalim jedna anketa provedena u domaćinstvima u Sarajevu tokom 1994. godine te evidencija pogrebnog društva "Bakije", rekao je Bijak.

Za Smaila Čekića, direktora Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, koji je također bio učesnik današnjeg skupa, predstavljena knjiga, mada ne precizira broj žrtava, može poslužiti kao značajan indikator jer je u njoj objedinjeno 16 izvještaja predstavljenih u Haškom tribunalu.

Međutim, pitanje broja žrtava genocida je daleko kompleksniji problem jer samo ubijanje je samo jedan od segmenata stradanja, ističe Čekić.

S obzirom na to da knjiga inisistira na eskpertnom pristupu kad su u pitanju procjene o demografskim gubicima na teritoriji bivše Jugoslavije, Mirsad Tokača, predsjednik Dokumentacionog i istraživačkog centra u Sarajevu, rekao je da će se rado odazivati svakom skupu sličnom današnjem.

 

(Svevijesti.ba / Fena) 

KOLIKO NAS IMA ?
http://popis.blogger.ba
17/10/2009 21:27